Priopćenje za javnost : Inventura rada Ministarstva poduzetništva i obrta “U pola mandata nema rezultata”

Posted on 25.09.2013. in Novosti

slika_large

Dvije godine rada Ministarstva poduzetništva i obrta mogu se, na žalost, sažeti u samo jednu rečenicu: “U pola mandata nema rezultata“. Izmjenama Zakona o obrtu, koji će se uskoro naći u drugom čitanju u Hrvatskom saboru, ne rješava se nijedno od ključnih pitanja za preživljavanje obrtništva u krizi.

Obrtništvo danas proživljava najtežu krizu u svojoj povijesti, a prijedlog novog Zakona o obrtu, koji Ministarstvo poduzetništva i obrta upućuje u drugo čitanje u saborsku proceduru, tu će krizu još produbiti i gurnuti obrtništvo u sigurnu propast. U nepune dvije godine mandata Ministarstva poduzetništva i obrta, broj obrta smanjio se za više od 4.000. Povećan je broj insolventnih obrtnika za preko 3.000, a iznos njihovih potraživanja za 1,6 milijardi kuna. Sjetimo se ambiciozno najavljenih 13.000 novih obrta i 50.000 novih radnih mjesta, što nam je ministarstvo poručivalo krajem siječnja 2012. godine, istaknuo jepredsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dragutin Ranogajec na današnjoj konferenciji za medije u sjedištu HOK-a u Zagrebu.

Predsjednik Ranogajec i potpredsjednici Dragutin Grabrović, Stjepan Knežević, Ivan Obad te Igor Vojinović govorili su na konferenciji o dosadašnjem radu Ministarstva poduzetništva i obrta, (ne)suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom i konačnom prijedlogu Zakona o obrtu koji se upućuje na drugo čitanje u Hrvatski sabor bez konzultacije s obrtnicima.

-Ministarstvo bježi od stvarnih problema obrtništva, jer za njih nema rješenja i ne želi poslušati glas obrtnika. Obrtnici su inicirali izmjene Zakona o obrtu, kako bi izjednačili prava obrtnika s drugim poduzetnicima u ovim kriznim vremenima kada se obrtnicima blokira i otima cjelokupna imovina, a ne samo vrijednosti unesene u obrt i stvorene za vrijeme poslovanja. Obrtnici zbog blokada i ovrha ostaju bez djedovine. Razgovarali smo proljetos s članstvom* i uoči prvog čitanja u Hrvatskom saboru dobili 90% podrške za sve podnesene amandmane na tadašnji prijedlog Zakona o obrtu, kako bi izmjene uistinu odrazile stvarne potrebe obrtnika. Istodobno, samo je jedan od deset ispitanih obrtnika smatrao da ministarstvo poduzetništva i obrta čini dovoljno za opstanak hrvatskog obrtništva. I što u takvoj situaciji u međuvremenu radi ministarstvo? Odbijaju sve naše prijedloge, nemaju vizije, rezultata i rješenja jer ne pričaju s obrtnicima o njihovim stvarnim problemima i odjednom otvaraju pitanje obveznog članstva, prikazujući to kao spasonosni recept za sve boljke hrvatskog obrtništva, kazao je Ranogajec.

Kome je u interesu ukinuti jaku komoru koja ne egzistira na jaslama proračuna, koja štiti interese obrtnika i na ovaj način pretvoriti je u udrugu koja nema nikakvog utjecaja u dijalogu s vlašću? Ako je tako, hoće li se ukinuti i druge komore koje imaju obvezno članstvo (HGK, liječnička, odvjetnička ili inženjerska komora …), a koje su uspostavljene da bi postojao red u određenim strukama i kako bi radile u interesu te iste struke.

Komorski doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori čini manje od 1 posto ukupnog opterećenja gospodarstva neporeznim davanjima (ima ih preko 250 s ukupnim iznosom većim od 12 milijardi kuna). Najveća davanja idu gradovima i općinama (komunalni doprinos, vodni doprinos, spomenička renta, porez na tvrtku…) i državnim poduzećima (Hrvatske vode, Hrvatske šume …). Primjerice, naknada za izdavanje šumarske licencije za mali obrt za obavljanje usluga u šumarstvu iznosi 8.000 kuna godišnje.

Obrtnici sada plaćaju komorski doprinos do najviše 156 kuna mjesečno. Kao naš doprinos rješavanju krize, predložili smo smanjenje komorskog doprinosa u novom Zakonu o obrtu na 88 kuna mjesečno, jednako za sve obrtnike. To su sredstva kojima se financira HOK, 20 područnih komora i 116 udruženja obrtnika, bez ijedne kune troška za državni proračun. Zato je teško povjerovati u argument ministarstva da će upravo ukidanje komorskog doprinosa uistinu spasiti obrtništvo, budući da se 100 milijuna kuna komorskog doprinosa najvećim dijelom vraća obrtnicima kroz razne usluge. Radi se o 83.000 obrtnika koji ovakvim prijedlogom zakona gube jaku komoru koja zastupa i štiti njihove interese.

Hrvatski obrtnici su krajem 2011. godine, prije parlamentarnih izbora, kao jedan od sedam glavnih zahtjeva budućoj vlasti, istaknuli ponovno osnivanje Ministarstva obrta i lobirali na svim razinama da se to ostvari. I dobili smo svoje ministarstvo koje je na početku obećavalo suradnju s HOK-om, HUP-om i HGK, kao ključnim partnerima u realizaciji postavljenih ciljeva.

Međutim, ubrzo je tijekom zajedničkog rada na izmjenama Zakona o obrtu došlo do jednostranog prekida suradnje od strane Ministarstva poduzetništva i obrta. Od našeg prvotnog traženja da se u Zakonu o obrtu izmjeni odredba vezana za odgovornost obrtnika u poslovanju vlastitom imovinom, došlo se do ovog prijedloga zakonskog teksta koji nema veze s obrtničkom realnošću. Ministarstvo je u ovoj posljednjoj verziji teksta izbacilo sve ono na čemu je samo inzistiralo do ljeta (od neposrednih izbora do obveze dostave izvješća Hrvatskom saboru). Pitamo se što se to drastično promijenilo u obrtništvu u ovih par mjeseci, da bi dovelo do ovakvog zaokreta?

-Hrvatskoj obrtničkoj komori interes obrtnika uvijek će biti na prvom mjestu, bez obzira na sve pritiske. Umjesto ministra obtništva u politici, dobili smo ministra politike u obrtništvu. Nas samofinanciraju obrtnici da ih štitimo i zastupamo, a ne politika. Zato nećemo odustati od naših prijedloga za promjenu zakona, poručuje predsjednik Ranogajec.

PDF Prezentacija :
Stanje obrtništva ta analiza prednosti i nedostataka dobrovoljnog članstva – OTVORI ( .pdf Adobe rader dokument )